Vodeći svjetski retoričari u Zagrebu

Glavni grad Hrvatske u lipnju je postao međunarodno središte retorike. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je deveta međunarodna konferencija Rhetoric in Society, koja je okupila gotovo dvjesto stručnjaka iz cijeloga svijeta. Riječ je o najvažnijoj europskoj znanstvenoj manifestaciji posvećenoj proučavanju retorike i njezine uloge u suvremenom društvu, a od 18. do 21. lipnja po prvi je put održana u Hrvatskoj. Okupivši znanstvenike, predavače i istraživače iz čitavog svijeta – od Europe, preko Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, do Japana, Kine i Australije – konferencija je ponudila intenzivan program izlaganja, panela, okruglih stolova i predstavljanja knjiga, ali i neformalnih susreta i umrežavanja sudionika.

Dr. Katarzyna Budzynska,
Tehnološko sveučilište u Varšavi / Snimila Monika Replin

Tematski okvir konferencije, naslovljen Retorika u digitalnom dobu, postavljen je s ciljem da se promišljaju načini na koje digitalne tehnologije, mediji i umjetna inteligencija oblikuju današnje oblike argumentacije, uvjeravanja i javnoga govora. Središnja pitanja bila su: ima li drevna disciplina retorike i dalje relevantnu ulogu u našem visoko tehnologiziranom društvu? Kako klasični retorički pojmovi funkcioniraju u kontekstu algoritama, društvenih mreža i masovnih dezinformacija? Mogu li se antičke metode govorništva prenijeti u virtualne arene današnje komunikacije?

Tematska širina i otvorenost za dijalog

Uz krovnu temu, konferencija je obuhvatila i niz srodnih tematskih područja povezanih s retorikom – od politike, prava i obrazovanja do književnosti, zdravstva, povijesti, teorije argumentacije i multimodalne komunikacije. Upravo u toj tematskoj širini, kao i u otvorenosti za dijalog između teorije i prakse, leži posebna snaga ove konferencije koja se tijekom gotovo dvaju desetljeća postojanja profilirala kao ključna točka okupljanja europske i svjetske retoričke zajednice.

Konferencija Rhetoric in Society nastala je u sklopu djelovanja europske udruge Rhetoric Society of Europe (RSE), koja od 2013. godine djeluje kao formalna organizacija sa sjedištem u Belgiji. Svojim aktivnostima udruga povezuje istraživače, predavače i studente koji retoriku ne vide samo kao povijesni predmet nego i kao živo oruđe mišljenja, izražavanja i društvene odgovornosti. Cilj udruge je promicanje proučavanja i poučavanja retorike u Europi, poticanje međuinstitucijske suradnje među znanstvenicima te organizacija međunarodnih okupljanja svake dvije godine. Iako je udruga primarno usmjerena na europski kontekst, u njezinu radu sudjeluju članovi i istraživači iz cijeloga svijeta.

Korijeni same konferencije sežu u 2006. godinu, kada je na Sveučilištu u Aalborgu (Danska) održana prva međunarodna konferencija pod nazivom Rhetoric in Society, s ciljem istraživanja odnosa retorike, argumentacije i javnog diskursa. S prolaskom vremena, broj sudionika i tematski raspon značajno su rasli, a rad RSE-a u sljedećim je godinama institucionaliziran kroz izradu statuta, mrežu istraživača, mrežnu stranicu i pripremu znanstvenih publikacija.

Prof. Jean Wagemans,
Sveučilište u Amsterdamu

Od ranih dvijetisućitih RSE kontinuirano promiče interdisciplinarnost i međunarodnu suradnju, okupljajući retoričare različitih usmjerenja – od klasičnih filologa do stručnjaka za nove medije, umjetnu inteligenciju i političku komunikaciju. Konferencija Rhetoric in Society ostala je njezina središnja aktivnost, koja se i ove godine potvrdila kao žarišna točka suvremenih rasprava o ulozi retorike u javnom prostoru, obrazovanju i znanosti.

Ovogodišnju konferenciju organizirao tim FFZG-a

Ovogodišnju konferenciju u Zagrebu organizirao je tim sastavljen od četvero hrvatskih znanstvenica i znanstvenika: izv. prof. dr. sc. Gabrijela Kišiček (glavna organizatorica), izv. prof. dr. sc. Davor Nikolić, doc. dr. sc. Diana Tomić i Ana Vlah, doktorandica.

Posebnu važnost programu dali su pozvani predavači, ugledni stručnjaci i svjetski poznati autoriteti koji se bave aktualnim pitanjima retorike. Prvo plenarno izlaganje The Role of Rhetoric in Defending Against Weapons of Mass Persuasion održao je Jean Wagemans sa Sveučilišta u Amsterdamu. Kritički je analizirao retoričke mehanizme dezinformacija, polarizacije i manipulacije koje dodatno pojačava razvoj generativne umjetne inteligencije. Govorio je o retorici kao ključnom alatu u obrani od tzv. „oružja masovnog uvjeravanja“, ističući važnost uvođenja prakse analize emocionalnih apela, logičke strukture i mogućih prijevara u argumentaciji. Wagemans je posebno naglasio da u svijetu u kojem tekstove mogu automatski generirati strojevi, ključno postaje ne samo znati uvjerljivo govoriti, nego i kritički slušati, čitati i razlučivati.

Plakat konferencije

Drugo pozvano predavanje Ethos in the Digital Society: A Computational Approach održala je Katarzyna Budzynska (Sveučilište u Varšavi i Centar za bioetiku i digitalne znanosti PAN). Govoreći o narušenome povjerenju u digitalnom prostoru, ona je predstavila inovativan istraživački program The New Ethos, koji povezuje filozofiju, lingvistiku i umjetnu inteligenciju. Kroz alate tzv. retoričke analitike izučava se način na koji se na društvenim mrežama primjenjuju (ili zloupotrebljavaju) etički aspekti govora – od reakcija na političke poruke Donalda Trumpa do diskusija o cjepivima na Redditu. Njezin je pristup pokazao kako se retorika može istraživati na razini velikih podataka i razumijevati u digitalnom kontekstu.

Osim dojmljivih pozvanih predavanja, program konferencije obuhvatio je i niz paralelnih sesija koje su pokrile širok spektar tema i pristupa retorici. Krovna tema konferencije – retorika u digitalnom dobu – obrađena je iz različitih perspektiva. Neki od naziva i tematskih okvira sesija bili su: Retorika i argumentacija, Retorika i politika, Retorika i pravo, Retorika u digitalnom dobu, Povijest retorike, Retorika i umjetna inteligencija, Retorika i masovni mediji, Retorika i književni diskurs, Retorika i edukacija, Multimodalna retorika, Predsjednička retorika, Retorika i znanost. Među više od deset panela našle su se teme poput ekstremizma u javnome diskursu, uloge retorike u klimatskom aktivizmu djece i mladih, feminističke retorike, izazova retorike u suvremenom društvu. Također, održano je nekoliko okruglih stolova te su predstavljene tri novoobjavljene znanstvene knjige iz retoričkog područja: Scientists, Politics, and The Rhetoric of Public Controversy (ur. Pietrucci, P. i Ceccarelli, L.), Ethos, technology, and AI in Contemporary Society – The Character in the Machine (ur. Hess, A. i Kjeldsen, J.) te The Rhetoricity of Philosophy – Audience in Perelman and Ricoeur after the Badiou-Cassin Debate (Scott, B.).

Iskorak hrvatske znanstvene zajednice

Svoja su izlaganja predstavili i hrvatski znanstvenici: Gabrijela Kišiček (Witchcraft in your lips? – Prosody as Persuasion in Advertising, u koautorstvu s A. Bryła-Cruz i M. Hinton), Davor Nikolić (Wise people create proverbs and proverbs create wise people – on rhetoric of proverbs and proverbs in rhetoric), Jagoda Poropat Darrer i Lucija Mihaljević (Rhetorical means in structuring myths as part of the narrative strategy within Croatian presidential election campaign 2024), Davor Stanković (Rhetorical playground: Principles of Teaching Rhetoric to Elementary School Children), Alma Vančura i Ana Šovagović (English Language University Students’ Attitudes on Communication Apprehension and Self-Perceived Public Speaking Competency) te Ana Vlah (The Impact of the Audience on Critical Thinking).

Održavanje ove prestižne međunarodne konferencije u Zagrebu predstavlja značajan iskorak za hrvatsku znanstvenu zajednicu, potvrđujući njezin važan položaj u globalnim istraživanjima iz područja retorike. Osim što je omogućila predstavljanje domaćih stručnjaka na svjetskoj sceni, konferencija je otvorila prostor za dragocjeno umrežavanje, razmjenu ideja i poticanje novih interdisciplinarnih suradnji, čime je dodatno ojačala akademsku i kulturnu vidljivost Hrvatske u međunarodnim krugovima.

Tijekom četiriju konferencijskih dana sudionici su s neskrivenim oduševljenjem više puta isticali profesionalnost, toplinu i gostoljubivost domaćina, kao i opću atmosferu suradnje koju su organizatori uspjeli stvoriti. Uz besprijekorno vođenje kompleksnog programa s desetak paralelnih sesija, organizacijski tim pobrinuo se i za iznimno kvalitetan logističko-tehnički aspekt u kojemu je pomagao tim od petnaestak studenata diplomskog studija fonetike. Uz to, organiziran je i sadržajan popratni program – od svečanog otvaranja, kulturnih sadržaja i društvenih događanja do prilika za neformalno umrežavanje. Za mnoge goste iz inozemstva zagrebačka konferencija ostat će u pamćenju ne samo po znanstvenim raspravama, nego i po visokoj razini organizacije, srdačnosti domaćina i doživljaju Zagreba kao važnoga kulturnog i akademskog središta.